Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Slakovci, renesansni kaštel kraj istoimenoga naselja u Srijemu, 13 km jugoistočno od Vinkovaca. Nema podataka o njegovoj gradnji. U kasnom srednjem vijeku u Slakovcima se nalazilo sjedište vlastelinstva, koje je u XIV. st. bilo u vlasništvu obitelji Gorjanski. U XV. st. banski ogranak obitelji Bánffy sagradio je ondje kaštel za obranu od Osmanlija, koji se prvi put spominje 1491. u ispravi bosanskoga Kaptola. U to je doba Lovro Bánffy Gorjanski udio vlasništva nad kaštelom kao miraz ustupio Ivanu Kishorvátu od Hlapčića, koji se oženio Lovrinom sestrom Klarom. Za prijestolnoga rata između Vladislava II. Jagelovića i Maksimilijana Habsburgovca Lovro i Ivan borili su se protiv Vladislava II., koji im je 1491. oduzeo Slakovce te ih darovao svojim pristašama – erdeljskomu biskupu Ladislavu i njegovoj braći Petru i Matiji Gerébu od Vingárta te uz njih i tamiškomu županu Pavlu Kinizsiju. Tada je pod kaštel Slakovce ukupno pripadalo 58 naselja. God. 1506. kralj Vladislav II. pomilovao je Lovru Bánffyja Gorjanskoga te mu potvrdio pravo na kaštel Slakovci, no toj povelji se 1507. usprotivio Ivan Kishorvát od Hlapčića, koji je tražio potvrdu svojega udjela u kaštelu. Iste je godine na dvoru postignut dogovor, po kojem su Slakovci u cijelosti pripali Lovri Bánffyju Gorjanskomu. Oko 1529. područje Slakovaca zaposjeli su Osmanlije, koji su ga vrlo brzo napustili. Još potkraj XIX. st. zemljani ostatci kaštela bili su dobro očuvani, no danas su znatno devastirani intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom te se naslućuju kao otisak u terenu. – Ostatci kaštela u Slakovcima leže uza zap. rub predjela Selište, oko 600 m jugoistočno od posljednjih kuća u juž. dijelu naselja. To je bila velika utvrda dugačka i uska šesterokutna, gotovo trapezoidna tlocrta, dimenzija oko 150 m × 100 m. Potkraj XIX. st. bila je očuvana stožasta zemljana uzvisina šesterokutna tlocrta, opasana sa sviju strana širokim obrambenim jarkom koji je pratio oblik uzvisine. Moguće je da je jarak s vanjske strane bio zaštićen zemljanim bedemom (nasipom).

Izvor: Krešimir Regan - Vlatka Dugački - Leksikon Utvrda Hrvatske