Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Mala Trnovitica – Gradine

U selu Mala Trnovitica (Bjelovarsko-bilogorska županija) pokušali smo se raspitati gdje bi se nalazila utvrda te smo upućeni na gosp. Stevu Jasenka koji nas je odveo na sam lokalitet.

Lokalitet se nalazi u nizini pod šumom, uz meandar rječice Jakobske. Sastoji se od dva dijela – gradišta i svojevrsnog utvrđenog podgrađa.17 Gradište je zemljana utvrda kvadratičnog tlocrta zaobljenih uglova. Sjeverna i južna strana tek su nešto duže od drugih dviju strana (20 x 18 m). Središnje uzvišenje nadvisuje okolni teren za 1,5 – 2 m, a okruženo je jarkom ispunjenim vodom. Širina jarka je od 6 m na jugu do 8 metara na istoku. Bedem koji opasuje središnje uzvišenje i jarak gotovo je kružnog tlocrta, odnosno tek se blago naslućuje kvadratični oblik. Na jugozapadu i na istoku iz bedema izlaze svojevrsna proširenja – „jezičci“, čija je namjena vjerojatno bila usmjeravanje vode koja se nakupljala i izvan jarka gradišta, odnosno između gradišta i sjevernijeg podgrađa. Na jugoistoku je u bedemu načinjen prokop do rijeke Jakobske koji je omogućivao punjenje jarka tekućicom. Bedem je očuvan u visini od 1,5 do 2 m (osim na južnoj strani prema Jakobskoj gdje je dosta snižen), širina mu je u donjem dijelu 9 m, a u gornjem 3 – 3,5 m.

Odmah neposredno sjeverno uz gradište nalazi se veća zaravnata površina utvrđena zemljanim bedemom pravokutnog tlocrta (145 x 200). Bedem je dobro očuvan na svim stranama osim na sjeveru gdje nedostaje, no čini se da je erodirao te da je nekad i tu postojao, a sada je ta površina duž sjeverne strane zatvorena Jakobskom koja dalje meandrira i zaokružuje čitav kompleks podgrađa i gradišta duž sjeverne, istočne i južne strane. Na spomenutoj velikoj utvrđenoj površini nije zamijećeno središnje uzvišenje te ovaj dio kompleksa podsjeća na utvrđeno naselje, odnosno podgrađe utvrde. Uski prostor od tek nekoliko metara između bedema gradišta i bedema podgrađa ispunjen je vodom i močvarom. Bedem podgrađa viši je od gradišta, nadvisuje okolni teren za 2 – 2,5 m. Gornja mu je širina 3 – 4 m, a pri dnu 7 – 8 m. Na jugoistočnome dijelu bedem podgrađa također ima dodan nasip u obliku istaknutog jezičca koji je vjerojatno služio za eikasno usmjeravanje vode. Zanimljivo je da su i u bedemu podgrađa načinjeni prokopi, iako im cilj vjerojatno nije bio punjenje te površine vodom već prije eventualno ispuštanje podzemnih voda jer na tom unutrašnjem, utvrđenom prostoru, kao što je spomenuto, nema tragova povišene utvrde koja bi bila okružena jarkom. Jedan prokop, odnosno ispust nalazi se na jugu bedema i centriran je ravno južno prema središtu gradišta, a drugi sjevernije od spomenutog aneksiranog nasipa na jugoistočnome uglu podgrađa. Neposredno izvan podgrađa, na njegovom jugozapadnome dijelu nalaze se dva nasipa između kojih je načinjen kanal. Usmjereni su tako da štite zapadni pristup gradištu. Kompleks se nalazi u šumi te površinski nalazi nisu zamijećeni pod šumskim lišćem niti na gradištu niti na podgrađu koje se nalazi na proplanku zaraštenom smrznutom travom.

Tatjana Tkalčec - Rekognosciranje srednjovjekovnih gradišta na području bilogorskog kraja i Zapadne Slavonije 2011. g.-Field survey of the mediaeval earthen fortiications in Bilogora region and the Western Slavonia during 2011