Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Nova Pisanica – Gradina

Utvrda se nalazi sjeverno od ceste u Novoj Pisanici (Katastarska općina Bedenička, Bjelovarsko-bilogorska županija), južno od potoka Grebenska u šumovitom brežuljkastom krajoliku, na sjevernoj padini brijega koji se spušta prema kotlini manjeg potoka. Na topografskoj karti 1: 25000 široko šumom pokriveno područje nosi toponim Purgarić (DGU, TK 1:25000, Nova Pisanica 323-1-4).

Lokalitet je lociran prema bilješkama Z. Lovrenčevića koje su pohranjene u Gradskom muzeju u Bjelovaru.15 Naime, u potrazi smo za Lovrenčevićevom utvrdom Greben – grad ili Grebenska u Novoj Pisanici od mještana M. Mlinarića (N. Pisanica 88) bili upućeni na „Gradinu“ i odvedeni na položaj koji se opisuje u daljnjem tekstu. Načinivši nacrt lokaliteta i proučivši iznova Lovrenčevićeve bilješke, ne možemo sa sigurnošću reći radi li se o lokalitetu za koji Lovrenčević donosi pomalo nejasnu skicu položaja i opis kakav ne odgovara u potpunosti obiđenome lokalitetu.16 Radi li se o dvije različite ili o jednoj te istoj utvrdi, ona do danas nije poznata niti objavljena u stručnoj literaturi te se sada donosi prvi puta i to pod nazivom Nova Pisanica – Gradina.

Na lokalitetu nismo zamijetili površinske nalaze zbog gustog pokrova tla šumskim lišćem. Iako pomalo neobična tlocrtom, ova bi utvrda usječena u sjevernu padinu brijega mogla upućivati na razdoblje kasnog srednjeg vijeka (sl. 4). Središnja utvrda je četvrtasta oblika (širine 60 m /I–Z/ i dužine 40 m /S–J/), naglašenih uglova i smanjim sjevernim polukružnim za oko 4 m nižim platoom (širine 20 m /I–Z/, dužine 15 m /S–J/). Jugoistočna stranica utvrde je dodatno za 1,5 m povišena u dužini od 24 m i širini od gotovo 10 m. Utvrda je kontrolirala sjevernu kotlinu koja je brdom odijeljena od još sjevernije doline potoka Grebenske, a na izbor mjesta je utjecala i prirodna koniguracija terena, prirodne vododerine – duboke i široke grabe koje su potom dodatno prilagođene i preinačene u obrambene svrhe. Pa tako širok jarak, odnosno graba (duboka 10 – 15 m, a u gornjem dijelu široka i do 30 – 35 m) odvaja utvrdu od okolnih brda sa zapadne, južne i istočne strane. Sa zapadne strane je u jarku kojim teče potok dodatno podignut manji bedem (koji nadvisuje okolinu na tome dijelu za 2 m), a dva također niža i manja bedema (širine 2 – 4 m) naslućuju se i na sjevernoj strani (nadvisuju neposrednu okolinu za 1,5 m, odnosno sjeverniju kotlinu kojom protječe potok za 5,5 m). Duž istočne strane duboke grabe, na dnu se nalazi dodatno udubljeni jarak kojim nije tekla voda u vrijeme obilaska lokaliteta. Sjeverno od sjevernog bedema na padini prema potoku na više su mjesta zamijećena manja kružna uzvišenja nepoznatog karaktera.

Izvor: Tatjana Tkalčec - Rekognosciranje srednjovjekovnih gradišta na području

bilogorskog kraja i Zapadne Slavonije 2011. g. - Field survey of the mediaeval earthen fortiications in Bilogora region and the Western Slavonia during 2011