Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Tvrdić

Poput brojnih drugih utvrda, niti za Tvrdić nisu poznata imena njegovih osnivača. Mada se u dokumentima prvi put spominje tek 1455. godine, zajedno sa susjednim Tisovcem, svakako je sagrađen ranije. Dio istraživača novogradiskoga kraja držida su njegovi utemeljitelji bili plemići od Tvrdića (Đurić, 1971., str. 24), no ispravaiz 1339. godine jasno svjedoči da su posljednji poznati članovi ove obitelji Nikola i Pavao, sinovi Mihovila od Tvrdića, u ime odstete pliskom županu i visegradskom kastelanu Stjepanu odstupili isključivo posjed Tvrdić. Da je u to vrijeme postojalaistoimena utvrda, vjerujemo da bi ona svakako bila spomenuta u ovome ugovoru jer se u opisu njezinih međa spominje plemićki grad Vrbova, čije zemlje graniče sazemljama Tvrdića. U rukama Stjepana posjed Tvrdić bio je tek do 13. V. 1339., kadaga je za 25 maraka prodao Stjepanu sinu Petra od Dobre Rijeke (CD 10, 1912., str. 461;Buturac, 1934., str. 83). Na osnovu navedenoga i u isčekivanju arheoloskih istraži-vanja, možemo zaključiti kako je plemićki grad Tvrdić bio podignut između 1339. i 1455. godine, te da se 1412. godine nalazio u rukama obitelji Gájaljai, koji su gospodarili jos i susjednim posjedima Ostri Vrh i Radovanci (Engel, 2001.).I ostaci plemićkoga grada Tvrdića nalaze se na istaku kraćega brdskog rebraduboko utisnutog u Požesku goru, na položaju koji se za vise stotinu metara visin-ske razlike uzdiže povrh potoka Jambrovca, neposredno prije sliva s Pokotinom.Zajedno s nasuprotnom utvrdom Tisovac sankira kotlinu u Tisovačkom brdu. Priusponu prema Tvrdić gradu, po nedavno razrovanoj trasi za izvlačenje sumske sječe, na strmini se mjestimično nailaze ostaci polomljene i razdrobljene opeke, različitevrsta poluobrađenoga kamena, a ponegdje i s tragovima žbuke, koji i vise nego jasnosvjedoče o materijalu od kojeg je bila sagrađena ova utvrda. Sav je to materijal obru Ostaci utvrde sastoje se od vrlo upečatljivoga glavnog uzvisenja, izdužene tlocrt-ne forme slabo izraženoga trapeza smjerom sjever-jug, približne dužine 30 m i sirine15-20 m. Na prilaznoj strani izveden je poprečni prokop terena, koji se nastavlja kaoobodni jarak, tako da je čitav grad bio zastićen opkopom. Pred ulazom, vjerojatno upredgrađe, svakako je stajao drveni most. Na krajnjem dijelu prema strmini brsegauočava se udubina omeđena humusom prekrivenim ziđem sto bi mogla biti ostacipodruma nekadasnje pravokutne prizmatične kule vanjskih dimenzija približno 12x 8 metara.

Izvor: Nenad Milčić - Krešimir Regan - SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE POŽEŠKE GORE I NJEZINA NIZINSKOG POSAVSKOG SLIVA