Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Hrašćina – Sveti Nikola

Crkva sv. Nikole nalazi se u središtu Hrašćine, u brježuljkastom području između doline rijeke Krapine i Lonje. Danas je to manje naselje seoskog karaktera, dok je u srednjem vijeku bilo središte Hrašćinske županije, koja je krajem XIII. st. uklopljena u veliko grebengradsko vlastelinstvo, u sastavu kojega ostaje do ukidanja kmetstva 1848. godine.

Crkva sv. Nikole u povijesnim se izvorima prvi put spominje 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije kao župna crkva beate virginis de Artechina, a pod današnjim imenom tek 1598. godine.264 Nakon prestanka osmanske opasnosti krajem XVII. st., stara je gotička crkva tijekom XVIII. st. obnovljena i proširena u baroknome stilu dogradnjom dviju bočnih kapela, zbog čega danas crkva ima oblik izduženog križa.265

Od srednjovjekovne gotičke crkve u Hrašćini sačuvano je tek poligonalno svetište učvršćeno potpornjacima i visoki zvonik, dok niski zid, koji okružuje povišeni plato s crkvom u obliku nepravilnog višekutnika dimenzija 42 x 37,5 m, ukazuje na mogućnost da je to ostatak negdašnjeg bedema protuosmanske utvrde. Sam zvonik zapravo je visoki toranj kvadratnog tlocrta, koji svojom masivnošću i zatvorenom formom jasno pokazuje da je obrambena građevina. Najviša razina zvonika otvorena je velikim polukružnim prozorima, a donje razine malenim otvorima, gotovo puškarnicama.

U zvonik se ulazi iz crkve kroz lijepo profilirana gotička vrata, a u više razine pristupalo se drvenim stubištem ili ljestvama.

Utvrđeni kompleks župne crkve sv. Nikole u Hrašćini po funkciji svrstavamo u skupinu protuosmanskih pribježišta, koja se na području Hrvatskog zagorja podižu od druge polovice XV. pa sve do XVII. st., dok je njegov zvonik po smještaju u prostoru i tipologiji tlocrta tipičan predstavnik potpuno zatvorena renesansnog tipa kule-zvonika.

264 F. RAČKI: Popis župa zagrebačke biskupije, 220.

265 Katarina HORVAT-LEVAJ: Župna crkva sv. Nikole, u: Umjetnička topografija Hrvatske – Krapinsko-zagorska županija, Zagreb 2008., 198–200.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja