Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Gorjani Sutinski (Očura) – Sveti Jakob

U gorskome području Očure, neposredno iznad sela Gorjani Sutinski u općini Radoboj, smjestila se na blagom obronku brda tik do prapovijesne gradine crkva sv. Jakoba, izvorno posvećena Blaženoj Djevici Mariji. U srednjem i novom vijeku nalazila se u sastavu krapinsko-kostelskog vlastelinstva sve do ukinuća kmetstva 1848. godine.

Iako se u stručnoj literaturi ova građevina najčešće naziva kapelom, riječ je o jednoj od najvećih gotičkih crkava u Hrvatskom zagorju iz XV. st., koja se u dokumentima prvi put spominje tek 1639.189 Za vrijeme II. svjetskog rata crkva sv. Jakoba teško je stradala, a radovi na njezinoj obnovi započeli su 90-ih godina prošlog stoljeća te je danas u cijelosti obnovljena.

Crkva sv. Jakoba dugačka je jednobrodna građevina, s užim i neznatno nižim poligonalnim svetištem s potpornjacima, na koju se sa sjeverne stra- ne naslanja sakristija i zvonik. Dok su južna i zapadna strana crkve, okrenute prema nizbrdici, izvorno bile otvorene gotičkim prozorima i vratima, dotle su istočna i sjeverna strana crkve, iz smjera kojim se pristupa crkvi, potpuno zatvorene, što je i razumljivo jer bi se ove strane crkve u slučaju iznenadnog napada prve našle na udaru. Stoga ne čudi da je upravo na sje- vernoj strani crkve sagrađen zvonik za njezinu obranu, kao visoki toranj kvadratnog tlocrta, koji svojom masivnošću i zatvorenom formom jasno pokazuje da je obrambena građevina. U nižim razinama otvoren je tek jednim malim i uskim prozorom na zapadnom pročelju u visini druge razine zvonika.190 Iznimka je tek najviša i ujedno najsigurnija razina, koja je na sve četiri strane svijeta otvorena po jednim manjim prozorom, zbog čega se s nje nadaleko pruža pogled na okolicu Radoboja. Danas se u njega ulazi iz crkve, no moguće je da se isprva ulazilo kroz vrata na prvom katu, do kojih je vodilo drveno stubište.

Crkvu sv. Jakoba u Gorjanima Sutinskim (ili na Očuri) po funkciji svrstavamo u skupinu protuosmanskih pribježišta, koja se na području Hrvatskog zagorja podižu od druge polovice XV. pa sve do XVII. st., dok je njezin zvonik po smještaju u prostoru i tipologiji tlocrta tipičan predstavnik potpuno zatvorenoga renesansnog tipa kule-zvonika.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja