Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Klenovec Humski – Sveti Vid

Istočno od ostataka plemićkoga grada Vrbovca, na ravnjaku odsječenom od brijega, nalazi se crkva sv. Vida. U srednjem vijeku bila je u sastavu vrbovečkog, a potom u sklopu novovjekovnoga taborskog vlastelinstva sve do ukinuća kmetstva 1848. godine.

U dokumentima se ova crkva prvi put spominje 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije, a današnji oblik dobila je potkraj XVII. st., kad se pristupilo obnovi svetišta.308 To je barokizirana gotička jednobrodna građevina s dvostrano završenim pravokutnim svetištem, sakristijom na južnoj strani i zvonikom ispred glavnoga zapadnog pročelja.309 Vrlo je izgledno da je zvonik podignut za zaštitu crkve nakon što je potkraj XV. st. napuštena susjedna srednjovjekovna vrbovečka utvrda.

Zvonik crkve sv. Vida visoki je toranj kvadratnog tlocrta, koji svojom masivnošću i zatvorenom formom jasno pokazuje da je obrambena građevina. Gotovo je iste širine kao i crkva. U prizemlju zvonika nadsvođen je ulaz u crkvu, dok se njegovim gornjim razinama pristupalo kroz vrata na prvom katu, do kojih je vodilo drveno stubište. Druga razina zvonika otvorena je puškarnicama, a treća razina renesansnim biforama na sve četiri strane svijeta, osim na istočnoj strani, gdje je zbog blizine sljemena krovišta otvorena puškarnicom. Posebnost ovoga obrambenog zvonika leži u tome što su se u bočnim stranama prizemlja zvonika sačuvale dvije manje strjelnice sa segmentnim nadvojem. Ako izuzmemo svetište, crkva u Klenovcu Humskom po tlocrtu i smještaju obrambenog zvonika gotovo je identična crkvama u Lastinama i Petrovskom prije barokne pregradnje.

Crkvu sv. Vida po funkciji svrstavamo u skupinu protuosmanskih pribježišta, koja se na području Hrvatskog zagorja podižu od druge polovice XV. pa sve do XVII. st., dok je njegov zvonik po smještaju u prostoru i tipologiji tlocrta tipičan predstavnik renesansnog tipa kule-zvonika s prolazom, koji je braniteljima omogućivao aktivnu obranu ulaza u crkvu i lakši pristup zvonu kojim se zvalo na uzbunu.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja