Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Lastine – Sveti Ivan Krstitelj

Južno od Huma na Sutli smjestio se manji zaseok Lastine, u kojemu se na povišenu položaju uz cestu što vodi prema Prišlinu nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja, a ispod nje groblje. U srednjem vijeku nalazila se u sastavu vrbovečkog, a potom u sklopu novovjekovnoga taborskog vlastelinstva sve do ukinuća kmetstva 1848. godine.

Riječ je o manjoj sakralnoj građevini koja se prvi put spominje 1590., a koja je današnji oblik dobila u obnovi započetoj 1644., a dovršenoj 1656. godini.418 To je manja građevina pravokutnog broda i jednako širokog svetišta, sa zvonikom pred pročeljem. Zvonik je visok toranj kvadratnog tlocrta, koji svojom masivnošću i zatvorenom formom jasno pokazuje da je obrambena građevina. U prizemlju zvonika nadsvođeni je ulaz u crkvu, dok se njegovim gornjim razinama izvorno pristupalo kroz vrata na prvom katu, do kojih je vodilo drveno stubište. O obrambenoj namjeni zvonika također nam govori rastvorenost tek najviše razine zvonika renesansnim biforama uskih otvora na sve četiri strane svijeta. Ako izuzmemo svetište, po tlocrtu i smještaju obrambenog zvonika, crkva u Lastinama gotovo je identična crkvama u Klenovcu Humskom i Petrovskom prije barokne pregradnje.

Crkvu u Lastinama po funkciji svrstavamo u skupinu protuosmanskih pribježišta, koja se na području Hrvatskog zagorja podižu od druge polovice XV. pa sve do XVII. st., dok je njezin zvonik po smještaju u prostoru i tipologiji tlocrta tipičan predstavnik renesansnog tipa kule-zvonika s prolazom, koji je braniteljima omogućivao aktivnu obranu ulaza u crkvu i lakši pristup zvonu kojim se zvalo na uzbunu.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja