Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Sveti Križ Začretje – groblje

Na ulazu u današnje groblje naselja Sveti Križ Začretje, oko 700 m istočno od njega, uz korito Krapinice nalazi se umjetno podignut ili oblikovan krnji zemljani humak ovalnog tlocrta i odrezanog vrha.

Humak je visok oko 25 m, dok mu promjer na vrhu iznosi oko 30 x 20 m. Iako se na vrhu humka ne nalaze nikakvi ostatci arhitekture podignuti od čvrstog materijala, izuzev dviju ukopanih i nadsvođenih grobnica obitelji von Schlippenbach iz XIX. st. u istočnom dijelu ravnjaka, na temelju tragova triju terasa na padinama humka možemo pretpostaviti postojanje jedne manje drveno-zemljane utvrde, koja se mogla sastojati od drvene kule na vrhu humka, opasane palisadom po rubu ravnjaka. S obzirom na neveliku visinu humka, nema sumnje da su postojeći ostatci terasa zapravo urušeni ostatci nekadašnjih obrambenih nasipa, koji su s padinama humka tvorili manje obrambene grabe. Moguće je da su i vrhovi nasipa bili dodatno utvrđeni palisadama ili ogradom od šiblja.

Iako o ovoj utvrdi nisu dosad pronađeni nikakvi podatci, analogijom prema susjednim utvrdama Križanić i Kubul, možemo pretpostaviti da je i ova utvrda sagrađena oko polovice XIII. st., a da je napuštena ili uništena prilikom vojnog izbacivanja Gisingovaca iz Hrvatskog zagorja potkraj 30-ih godina XIV. st.

Po smještaju u prostoru, vrsti terena i tipologiji tlocrta, utvrdu kraj groblja Svetog Križa Začretskog svrstavamo u skupinu nizinskih jednodijelnih gradišta tipa mote, koji se na hrvatskom prostoru grade na prirodno istaknutom položaju kao privremene ili stalno naseljene uporišne točke razvijenoga srednjeg vijeka tijekom XII. i XIII. st. No zbog toga što je ona bila utvrđeno središte istoimenoga plemićkog posjeda, po funkciji riječ je o plemićkom gradu tipa mote.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja