Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Tkalci – Sveta tri kralja

Na visokom brdu Tkalci, koje se uzdiže sjeverozapadno od Krapine, nalaze se skromni ostatci temelja kapele Sv. triju kraljeva, koja se u srednjem i novom vijeku nalazila u sklopu krapinsko-kostelskog vlastelinstva sve do ukidanja kmetstva 1848. godine.

Iako se u dokumentima ova kapela prvi put spominje u kanonskim vizitacijama 1639. godine, a na svetištu je prije rušenja bila vidljiva godina 1601., na temelju pronalaska skupnog nalaza novca u svetištu, od kojih je najmlađi iz 1544. zaključeno je da je kapela podignuta tijekom druge polovice XVI. st. Godine 1665. dobila je zidani strop, 1746. povišen joj je zvonik, 1756. u prizemlju zvonika uređena je sakristija, a 1786. godine kapela je dobila novo pročelje.623 Bila je u funkciji sve do II. svjetskog rata, tijekom kojega su Nijemci bombardirali njezin položaj te ju teško oštetili. Tako razrušena, stajala je sve do veljače 2009. godine, kad se na ostatke crkve urušio njezin zvonik te potpuno devastirao lokalitet. Ona je bila dugačka jednobrodna građevina s trostranim svetištem jednake širine, izduženom dogradnjom uz sjevernu stranu crkve i zvonikom na južnoj strani, u čijem se prizemlju nalazila sakristija. Sam zvonik bio je niži toranj pravokutnog tlocrta, koji je svojom masivnošću i zatvorenom formom, neovisno o baroknoj nadogradnji zadnje razine, jasno otkrivao da je obrambena građevina. Imao je nekoliko razina, a najviša, izgrađena 1746. godine, bila je otvorena velikim polukružnim prozorima na sve četiri strane svijeta. Isprva se u zvonik ulazilo kroz vrata na prvom katu, a u vrijeme pretvaranja njegova prizemlja u sakristiju, na zapadnoj strani prizemlja zvonika probijena su nova vrata. O obrambenoj namjeni zvonika svjedočilo je nekoliko puškarnica, kao i njegov smještaj uz južnu umjesto sjevernu stranu crkve.

Negdašnju kapelu Sv. triju kraljeva na brdu Tkalci po funkciji svrstavamo u skupinu protuosmanskih pribježišta, koja se na području Hrvatskog zagorja podižu od druge polovice XV. pa sve do XVII. st., dok je njezin zvonik po smještaju u prostoru i tipologiji tlocrta tipičan predstavnik potpuno zatvorenoga renesansnog tipa kule-zvonika.

Izvor: Krešimir Regan - Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja