Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Palina, tvrdi grad kraj naselja Paljevine, 7 km zapadno od Gorjana i 15 km sjeverozapadno od Đakova. Naziva se i Poljana. Nema podataka o njegovoj gradnji. U izvorima se prvi put spominje 1436., kad je bio u suvlasništvu plemićkih obitelji Bakonyaija i Korođskih (Kórógyi). Nakon što su 1480. Bakonyai izumrli, ug.-hrv. kralj Matija Korvin darovao ga je stolnobiogradskom prepoštu i kancelaru Petru, prepoštu i rizničaru Orbanu te njihovoj braći. U nepoznato doba stekao ga je Nikola Peleghazi, koji ga je prodao đakovačkomu biskupu Jurju II., koji je po tom posjedu nosio plemićki pridjevak od Paline. Poslije Jurjeve smrti u bitki na Mohačkom polju 1526., ug.-hrv. kralj Ferdinand II. Habsburgovac dio Paline darovao je Franji Kapolnayu, a kao drugi suvlasnik spominje se Nikola Peleghazi. On je držao Palinu sve do 1530., kad su je zaposjeli Ivan Tahy i Stjepan Berislavić, a Peleghazija ubili. Tvrdi grad najvjerojatnije je stradao za osmanskoga osvajanja 1536. ili je ubrzo zatim bio napušten. – Nije poznata lokacija te utvrde. Neki stariji istraživači pogrješno drže da se tvrdi grad Palina nalazio na području današnjih Vinkovaca. Mogući ostatci leže oko 300 m jugozapadno od posljednjih kuća na zap. kraju naselja Paljevine, na močvarnu terenu nedaleko od potoka Maksima. Danas je ta lokacija u cijelosti pokrivena gustom vegetacijom, no još 1968., na snimci iz zraka, vidljiv je manji kompleks, koji je činila dugačka i uska zemljana uzvisina sa zaobljenim krajevima, dimenzija 20 m × 14 m, s triju strana opasana manjim obrambenim jarkom. 

Izvor: Krešimir Regan - Vlatka Dugački - Leksikon Utvrda Hrvatske