Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Današnja Odra manje je naselje u sjevernom dijelu Turopolja, u sklopu gradske četvrti Novi Zagreb zapad, nedaleko od Avenije Većeslava Holjevca (cesta Zagreb–Velika Gorica) i željezničke pruge, a sjeverno od Kanala Sava–Odra.

Ovo naselje na povijesnoj važnosti dobilo je tek u XVI. st., kada je zbog svog smještaja na glavnoj prometnici koja je iz Turopolja vodila u Zagreb godine 1556. i 1592. teško stradalo u osmanskoj navali na Turopolje. Stoga je poslije 1592., za zaštitu stanovnika ovoga naselja njegova župna crkva utvrđena, odnosno oko nje je izgrađen bedem i manja kula (cum turricula seu propungnaculo). Nažalost, ne znamo kako je izgledala ova utvrda u Odri, osim da se nalazila na mjestu današnje crkve. Temeljem analogija možemo tek pretpostaviti da je to bio manji utvrđeni kompleks, vrlo vjerojatno izgrađen od drvenih trupaca, u središtu kojega se nalazila crkva. Po funkciji, to je bilo tipično protuosmansko pribježište, koja se na području sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, ali i susjedne Slovenije i Austrije gradilo od druge polovice XV. pa sve do XVII. st.70

Poslije prestanka osmanske opasnosti krajem XVII. st., kada je Mirom u Srijemskim Karlovcima iz godine 1699. hrvatsko-osmanska granica pomaknuta s rijeke Kupe na rijeku Unu, čime se Turopolje našlo duboko u hrvatskom zaleđu, to je utvrđenje napušteno, a na mjestu stare srednjovjekovne crkve od 1749. do 1780. izgrađena današnja crkva Svetog Jurja Mučenika i Imena Marijina.

Izvor: Dubravka Latinčić, Krešimir Regan: Turopoljske utvrde