Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Novigrad na Savi

Skromni ostatci utvrde Novigrad na Savi nalaze se u selu Ruče, 10 km jugozapadnood Ivanić-Grada. Bilo je to utvrđeno sjedište istoimenoga vlastelinstva u Posavini uz rijeku Savu, u sklopu posavskoga veleposjeda plemićke obitelji Erdődy.59 U dokumentima se još navodi pod imenom Novigrad Posavski (Szavujvar). U dostupnoj građi nema podatka o vremenu izgradnje ove utvrde. Kao utvrđeno sjedište istoimenoga vlastelinstva, Novigrad su izgradili Erdődyji između 1546. i 1553., kada se prvi put spominje u popisu i obračunu poreza.61 Prema Rožiću, izgrađen je prije 1527., kada ban Ivan Karlović u njemu izdaje povelju turopoljskim plemićima Tomi i Grguru Pogledići iz Kurilovca.62 Jedna je od četiri utvrde plemićke obitelji Erdődy, čija je zadaća bila obrana njihova velikoga veleposjeda u Turopolju, Posavini i Pokuplju. Sedamdesetih godina XVI. st. bio je u sklopu Zagrebačke kapetanije, zajedno s utvrdama Bisag, Hrastilnica, Rakovac, Lovrečina, Čejnova (Čanjevo) i Hum.63 Za vrijeme novigradske bune (1653–59) ova se utvrda u nekoliko navrata našla pod opsadom pobunjenih Erdődyjevih podanika, koju su naposljetku 1659. osvojili i potom spalili.64 Nakon što je u Velikom (Bečkom) ratu za oslobođenje habsburško-osmanska granica pomaknuta daleko na istok na današnju hrvatsko-‑bosansko-hercegovačku granicu, novigradska je utvrda pregrađena u rezidencijalni kompleks. On je još 1869. ucrtan na katastarskoj izmjeri Ruča, no u međuvremenu je porušen do temelja. Novigradska utvrda nalazila se na zapadnoj polovici dugačkoga riječnog poluotoka (500 m × 130 m), kojega sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđuje mrtav rukavac Save zvan Savišće, dok ga od suvremenoga korita rijeke Save na istočnoj strani odvaja uska zemljana prevlaka. Izvorno se utvrda nalazila na lijevoj obali Save, a najkasnije od druge polovice XVIII. st. našla se na turopoljskoj, odnosno desnoj obali Save nakon što je rijeka probila novo korito, pretvorivši nekadašnji meandar imrtav rukavac. Iz postojećih ostataka i povijesnih izvora nije moguće utvrditi njegov izgled, osim činjenice da je u vrijeme svoje funkcije korito Save imalo ulogu široka obrambenog jarka (od 80 do 100 m), braneći kompleks sa sviju strana. Analogijom prema Ribniku Ličkom u Lici ili Kostromanu u Slavoniji, možemo pretpostaviti da je Novigrad bio jednostavna utvrda, koja se sastojala od utvrđene jezgre na zapadnoj polovici poluotoka, danas nepoznata tlocrta, te utvrđenoga predgrađa na istočnoj polovici kompleksa.66 Samo utvrđeno predgrađe vrlo vjerojatno nije opasano bedemima jer za to zbog velike širine korita rijeke Save nije bilo potrebe, već je vrlo vjerojatno samo jednim jednostavnim bedemom i obrambenim jarkom bila poprečno pregrađena prevlaka, koja je poluotok povezivala sa susjednim terenom.

Kasnije je, prije 1783., u zapadnom, najvišem i najširem dijelu nekadašnje novigradske utvrde izgrađen trokrilni dvorac, koji je u tlocrtu opisivao slovo T, te ne koliko gospodarskih zgrada smještenih duž središnjega i istočnoga dijela nekadašnje utvrde. U XIX. st. stari je dvorac bio porušen i umjesto njega podignuta su u nizu dva nova dvorca u obliku dugačkih i uskih zgrada na južnom rubu središnjega dijela nekadašnjega dvorišta utvrde.68 Nažalost, u međuvremenu je i taj novi plemićki kompleks propao te se danas na njegovu mjestu nalaze oranice.

Izvor: Dubravka Latinčić, Krešimir Regan: Turopoljske utvrde