Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Radunice – Goljak, Goli grad 

Lokalitet je smješten oko 1 km jugozapadno od središta  sela Maglenča (zaselak Radunice) u Općini Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, a pripada pod naselje Gornji Tomaš. 

U literaturi je lokalitet otprije poznat kao Goljak, odnosno Radunice-Goljak, a mještani ga zovu Goli grad. Navodi se kao visinsko kružno gradište, zaravnata platoa na zapadnoj strani odvojenog od padine brijega plitkim polukružnim jarkom, jedinim vidljivim površinskim ostatkom gradišta. Probno sondiranje Z. Lovrenčevića je na dubini od 75 cm rezultiralo nalazima keramike i cigli (prema Pribaković 1956: 127). U novijoj  stručnoj literaturi (u tisku) vodi se kao Maglenča – Goljak, Goli grad pod Općinom Veliko Trojstvo (Jakovljević 2012). 

Obilaskom terena 15. ožujka 2011. g. ustanovljeno je da se lokalitet nalazi na zapadnoj padini brijega koji se od istočnijeg područja Kamenitovac spušta u zapadnu dolinu. Pristup lokalitetu je moguć s njegove istočne strane, odnosno južno od zaseoka Radunice, pa na istok njivama koje se nalaze na zaravni padine brjegovitog područja, odmah iznad lokaliteta. Niže dalje u zapadnu padinu brijega „usječena“ je i sama utvrda, iskoristivši strme padine brijega na tome dijelu u obrambene svrhe, odnosno oblikovavši utvrdu potkovičastog oblika bedema. Središnje uzvišenje je kružnog, tj. blago ovalnog, izduženog i stanjenog oblika prema zapadu (30 x 15 m). Padina središnjeg  uzvišenja se na zapadu u dužini od daljnjih 7 m spušta na zaseban 4 m niži plato dužine 5 m, a širine 10 m. Viši, centralni plato središnjeg uzvišenja nadvisuje za 8 metara dolinu koja se  otvara prema zapadu. Središnje je uzvišenje s istočne strane zaštićeno dubokim i 3 m širokim jarkom te potkovičastim bedemom širokim 6 – 9 m. Bedem je visok 6 – 8 m (računajući kao nultu točku razinu doline uokolo središnjeg uzvišenja). Bedem se južnim dijelom nastavlja na masiv strmog brijega koji je korišten  vjerojatno kao vrsta bedema, time da je od brijega odvojen manjim prokopom odnosno klancem. Nadalje, istočno je bedem odvojen od višeg područja jarkom širine 2 m. Okolni istočni brijeg se oko utvrde polukružno zatvara duž čitave sjeverne strane gdje je strmina brijega možda dodatno dijelom obrađena i formirana u vrstu bedema (bedem 2) ili je naprosto prirodna formacija brijega iskorištena u obrambene svrhe. Istočno od utvrde pod šumom nalazi se oranica čiji je vlasnik gosp. Ivan Jagarinac prilikom oranja zamijetio nalaze keramike i pepela. 

Izvor: Tkalčec, T., Rekognosciranje srednjovjekovnih gradišta na području bilogorskog kraja i Zapadne Slavonije 2011. g. / Field survey of the mediaeval earthen fortifications in Bilogora region and the Western Slavonia during 2011, Annales Instituti Archaeologici, VIII, Zagreb 2012., 115-127.