Várak és erődített helyek a Kárpát-medencében

Kaštilac, renesansni kaštel u naselju Kaštel Gomilici. Odobrenje za njegovu gradnju dobila je 1513. opatica Jakobina Grisogono iz reda sv. Benedikta samostana sv. Arnira u Splitu. Naziva se još i Opatićin kaštel. Građen je 1529–45. pod vodstvom zastupnika i ekonoma samostana Ludovika de Cipicisa. Za razliku od drugih kaštelanskih kaštela, ovaj je građen kao manje utvrđeno naselje, u kojem je 17 obitelji podignulo svoje kuće. Nakon što se tijekom XVII. st. povećao broj stanovnika, ispred Kaštilca je nastalo novo naselje, 1685. utvrđeno. Njegovi su bedemi u tlocrtu opisivali trapez s dvjema kulama kvadratnoga tlocrta, na sjeverozapadnom i sjeveroist. uglu, a u kaštel se ulazilo kroz troja vrata. S prestankom osmanske opasnosti nakon Karlovačkoga mira (1699), tijekom XVIII. st. bedemi kaštela interpolirani su u pročelja novopodignutih kuća te je izvorni bedem tek dijelom očuvan na ist. strani. Kaštel je dobio na popularnosti poč. XXI. st., kad je u seriji Igra prijestolja (Game of Thrones) poslužio kao kulisa morskoga pročelja grada Braavosa. U Kaštel Gomilici nalazio se i kaštel viteza Butkovića, koji je prema pretpostavci, podignuo Karlo Andrija Butković u drugoj pol. XVII. st. ili poč. XVIII. st. Izvorno se također nalazio na stijenama u moru, od obale udaljen oko 20 m. – Kaštilac je sagrađen na hridima u moru u Dilatu, na mjestu zvanom Gomilica, oko 40 m od izvorne obale, zbog čega je do njega prvotno vodio kameni most, koji je s kaštelom bio povezan podiznim mostom. Sam kaštel manja je utvrda pravokutna, gotovo kvadratnoga tlocrta, dimenzija 38 m × 37,5 m, koja se sastojala od utvrđenoga dvorišta i visoke ulazne kule, podignute posred sjev. bedema. Na sredini juž. zida nalazila su se morska vrata. Bedemi kaštela završavali su kruništem, dok je stražarska staza bila izvedena kao konzolno obješena drvena konstrukcija s unutarnje strane bedema. Ulazna kula podignuta je kao četverokatna građevina pravokutna tlocrta, dimenzija 6,8 m × 3,3 m i visine 15 m. Izvorno je bila otvorena s juž. strane, a zidovi četvrtoga, obrambenoga kata izvedeni su nešto šire od donjih katova jer leže na lukovima od opeke nad dvostrukim kamenim konzolama. Na vrhu kule četverostrešno je krovište s dugim sljemenom. Juž. zid podignut je u XVIII. st.   

Izvor: Krešimir Regan - Vlatka Dugački - Leksikon Utvrda Hrvatske